Pojava chat GPT-a izazvala je pozornost u čitavom svijetu. Naime, radi se o jezičnom simulatoru umjetne inteligencije sastavljenom od niza programskih algoritama čije posebno dizajnirano sučelje omogućava konverzaciju s krajnjim korisnicima.
I dok daljnji progres umjetne inteligencije ostavlja pitanje determiniranja budućnosti različitih profesija, potrebno se posebno osvrnuti na njegov utjecaj na pravnu struku.
U tom se smislu kao glavna prednost svakako ističe mogućnost procesuiranja velike količine podataka imanentne odvjetničkom poslu u što kraćem vremenu. Također, ovakav sustav dugoročno simplificira niz poslova poput analize ugovora, pregledavanja spisa, kao i pretraživanja, prikupljanja i evaluacije relevantne pravne dokumentacije. Mogućnost faktora ljudske pogreške, naročito kod obavljanja generičkih poslova, na ovaj se način svodi na minimum te osigurava točnost i preciznost. Sve navedeno dugoročno vodi do povećanja učinkovitosti i optimizacije poslovnih zadataka te odvjetnicima omogućava uštedu vremena i resursa, pružajući im mogućnost da se temeljitije posvete svojim strankama.
Međutim, važno je naglasiti kako se umjetna inteligencija i njezin prateći jezični model javljaju isključivo kao alat koji odvjetnicima pomaže, a ne služi njihovoj zamjeni. Konkretno, umjetna inteligencija nema sposobnost poznavanja punine juridičkog sustava i pratećih zakonskih rješenja. Također, sukus prava kao društvene discipline jest primarno ljudski kontakt, koji per se uključuje etičnost i individualizaciju pristupa.
Konačno, iako umjetna inteligencija postepeno postaje dio svakodnevnog narativa suvremenog svijeta te, sukladno tome, svoju sve češću primjenu pronalazi i u odvjetničkom poslu, ona se ipak javlja isključivo kao pomoć čovjeku koji i dalje ostaje u središtu poslovnog svijeta. Unatoč svim prednostima koje sa sobom nosi moderna tehnologija, odvjetnika s dugogodišnjim iskustvom i temeljitim poznavanjem pravnih propisa te personaliziranim pristupom klijentu, nemoguće je zamijeniti.