ULAZAK U SCHENGEN I UTJECAJ NA PODUZETNIČKU KLIMU I ULAGANJA U HR

Formalno-pravna posljedica pristupanja Republike Hrvatske schengenskom prostoru svakako je ukidanje međugraničnih kontrola i uspostavljanje zajedničke vanjske granice između zemalja istoimenog sporazuma. Dugoročne su praktične posljedice, međutim, znatno opsežnije. Naime, na ovaj se način omogućava realizacija koncepta slobodnog protoka ljudi, dobara i usluga u okviru europskog integracijskog prostora, što stimulativno djeluje na različite privredne grane, a poglavito na sektor trgovine i turizma, kao i na cirkulaciju radne snage.

Srž sporazuma počiva na ideji fleksibilnosti kretanja koja omogućava višestruke koristi. Primjerice, Hrvatska, koja se odavno etablirala kao jedna od najpoželjnijih europskih turističkih destinacija, na ovaj način stvara uvjete za veću fluktuaciju gostiju i porast broja noćenja. U tom se smislu sve češće spominje i pitanje stjecanja prava vlasništva stranih državljana nad nekretninama u tuzemstvu. Također, smanjenje vremena čekanja na graničnim prijelazima vodi minimizaciji troškova u transportnoj industriji čime se povećava konkurentnost i efikasnost domaćih izvoznika. Sve opisano vodi ka pristupanju Republike Hrvatske jedinstvenom tržištu Europske unije i otvaranju mogućnosti trgovanja na različitim tržištima. Uz to, ukidanje granične kontrole ujedno ojačava i protok radne snage čime se razvija umreženost, heterogenost i produktivnost, a zapošljavanje stranih državljana s pravnog se aspekta značajno simplificira.

Zbog svega navedenog, Hrvatska postaje ekonomski otpornija i privlačnija za poslovanje te stječe mogućnost iskoristiti sve prednosti svojeg geostrateškog položaja. Prateći rast BDP-a paralelno privlači strane investitore i čini inozemna ulaganja učestalijim no ikad.